NE IGRAJTE SE SA ZDRAVLJEM: Ako primijetite ove promjene na nogama, otiđite pregledati srce!

61323d06-1c88-4209-bc11-11450a0a0a64-thinkstockphotos-5072787201-690x480-1.jpg

NE IGRAJTE SE SA ZDRAVLJEM: Ako primijetite ove promjene na nogama, otiđite pregledati srce!

Imate li simptome bolesti perifernih arterija moguće je da će vam biti potreban dodatni medicinski tretman. To mogu biti lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, za snižavanje krvnog tlaka…

Kod bolesti perifernih arterija dolazi do suženja u žilama i smanjuje se dotok krvi u udove, uglavnom u noge, i to zbog nakupina masnih naslaga u arterijama. Takva suženja, osim što rade probleme u nogama, mogu smanjiti i dotok krvi u srce i mozak. Ako uočite neke od niže spomenutih promjena na nogama, možda ne bi bilo loše da posjetite ljekara.

Simptomi bolesti perifernih arterija su:
sjajna koža na nogama
bolni grčevi u kukovima (jednom ili oba), u bedrima ili u mišićima potkoljenice, i to nakon određenih aktivnosti, poput hodanja ili penjanja stepenicama
utrnulost ili slabost nogu
hladnoća u jednoj potkoljenici ili stopalu, osobito u usporedbi s drugom stranom
rane na prstima, stopalima ili nogama koje neće zacijeliti
promjena boje nogu
gubitak kose ili sporiji rast dlaka na stopalima i nogama
sporiji rast noktiju na nogama
bez pulsa ili je puls slab u nogama ili stopalima
erektilna disfunkcija kod muškaraca
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja bolesti perifernih arterija uključuju pušenje, dijabetes, pretilost (indeks tjelesne mase veći od 30), visoki krvni tlak, visok kolesterol, starenje (osobito nakon 50 godine života) te porodična povijest bolesti perifernih arterija, bolesti srca ili moždanog udara.

Ljudi koji puše ili imaju dijabetes su zbog smanjenog protoka krvi pod najvećim rizikom od razvoja bolesti perifernih arterija, prenosi Mayo Clinic. Napominju kako liječenje bolesti perifernih arterija ima dva glavna cilja:

Upravljajte simptomima, poput boli u nogama, tako da pacijent može normalno nastaviti s fizičkim aktivnostima.
Zaustavljanje napredovanja ateroskleroze u cijelom tijelu kako bi se smanjio rizik od srčanog i moždanog udara.
Kao prvo, važno je promijeniti neke životne navike kako bi rizik od razvoja komplikacija bio što manji. Na primjer, ako pušite – prestanite s tim ili bolujete li od dijabetesa, držite ga pod kontrolom. Također, hranite se zdravo, redovito vježbajte, otopite višak kilograma i pokušajte živjeti pod što manje stresa.

Imate li simptome bolesti perifernih arterija moguće je da će vam biti potreban dodatni medicinski tretman. To mogu biti lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, za snižavanje krvnog tlaka i holesterola te za kontrolu boli i drugih simptoma.

Postoje i zahvati na krvnim žilama koji pomažu – angioplastika i aterektomija.

Angioplastika je postupak koji se prakticira za otvaranje začepljenih žila i to na način da se u žilu putem katetera umetne mali balon koji se potom na mjestu suženja napuhne. To se često kombinira s postavljanjem male žičane mreže – stenta koji arteriju kasnije drži otvorenom, odnosno smanjuje mogućnost ponovnog suženja.
Aterektomija je postupak uklanjanja naslaga iz iz arterija, a koje ometaju protok krvi. Kad se te naslage uklone, arterija se širi i poboljšava se cirkulacija.
alt

Ateroskleroza se može pojaviti u bilo kojem dijelu tijela
– Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija, i razvija se godinama bez da uzrokuje simptome. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Ukoliko se pojavi u blizini srca govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, ukoliko se pojavi primjerice u nogama govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti. Sužavanje i zadebljanje arterija događa se zbog nakupina masnog materijala, holesterola i drugih supstanci na zidovima krvnih žila. Ove naslage nazivamo plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara – kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Prema nekim procjenama, oko 17,5 miliona ljudi u svijetu premine od kardiovaskularnih bolesti svake godine, a 80 posto se odnosi na stanovnike zemalja sa srednjim i niskim dohotkom. Kardiovaskularne bolesti uglavnom su uzrokovane aterosklerozom – promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenkama arterija.

– Svaka bolest srca, vaskularne bolesti mozga odnosno bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolesti (npr. moždani udar). Kontrola faktora rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog tlaka mogu smanjiti rizik od navedenih bolesti – kažu u HZJZ-u.(novi.ba)

scroll to top