INFARKT SE MOŽE SPRIJEČITI, EVO KAKO: Profesor dr. Višeslav Hadži-Tanović otkrio kako da ne dobijete srčani infarkt

6159d08c-65dc-4129-b007-5d0a0a0a0a64-235205-hadzi-tanovic-ls-690x480-1.jpg

INFARKT SE MOŽE SPRIJEČITI, EVO KAKO: Profesor dr. Višeslav Hadži-Tanović otkrio kako da ne dobijete srčani infarkt

Infarkt miokarda (srca), kao što znate, ne bira koga će i kada da pogodi. Nastaje naglo, bez ikakvih znakova upozorenja, a veoma često ima i fatalan ishod. Uz to, kardiovaskularne bolesti zauzimaju prvo mjesto u svijetu po broju oboljelih i umrlih, a Srbija je, nažalost, u samom vrhu.

Da li možemo da spriječimo infarkt?

Prof. dr Višeslav Hadži Tanović, najpoznatiji srpski kardiolog, kaže da je srčani infarkt najteže kardiovaskularno oboljenje, koje u 40 odsto slučajeva završava smrću, prije nego što pacijent stigne do ljekara.

Kod onih koji su ga preživjeli, dužina života zavisi od stepena oštećenja srčanog mišića, uspešnosti sprovedene preventive, striktnosti u sprovođenju terapije, kao i od genetskog koda, koji je ujedno i najvažniji faktora. Da bismo smanjili rizik od srčanog infarkta moramo dobro da upoznamo faktore rizika koji dovode do njega.

To su stres, povećani krvni pritisak, preko 140/90 mm Hg, holesterol veći od 5,6 mmol/l, trigliceridi iznad 1,9 mmol/l. Uz to, rizik od infarkta imaju oboljeli od dijabetesa, bubrega ili oni kojima je profesija vezana za dugo sjedenje – kaže taj stručnjak.

Prema njegovim riječima, rizik povećavaju i nepravilnosti u radu štitaste žlezde, a posebno menopauza. – Pušenje donosi izuzetno visok rizik, ali i upotreba steroida u teretanama, doping sredstava u sportu, kao i preterana fizička aktivnost – objašnjava profesor dr Višeslav Hadži Tanović.

10 pravila da se sačuvate od infarkta:

1. Fizička aktivnost

Svakodnevno šetajte ujutru i uveče po 45 minuta.Važno je da usvojite naviku da šetnja postane sastavni dio vašeg života. Uvijek je izvodljiva, za razliku od drugih sportskih aktivnosti. Preporučljiva je i vožnja bicikla, plivanje, umjereni džoging, rekreativni fudbal, basket, tenis…

2. Antistres

Primenite svakodnevni antistres program koji uključuje slušanje muzike i čitanje knjiga, odlazak u pozorište i gledanje filmova, a posebno komedija. Obavezno za vikend otputujte van mjesta boravka. Godišnji odmor podijelite u četiri djela, jer je to korisnije od jednog dugog odmora.

3. Posvetite se sebi

Posvetite sebi svakoga dana po 25 minuta. Provedite ih u miru, ćuteći ili slušajući umirujuću muziku. Budite sami sa sobom. Na taj način eliminisaćete akumulirani unutrašnji stres.

4. Smijte se

Smijete se kad god je za to prilika! Smijeh amortizujte stres i kada se smijemo luče se hormoni sreće, koji pozitivno utiču i na mozak i na srce.

5. Snizite krvni pritisak

Regulišite krvni pritisak. Trebalo bi da bude niži od 140/90 mm Hg. U početku najbolja terapija je umjerena fizička aktivnost. Ako to ne pomogne, neophodno je uzimanje ljekova. Lijekovi za sprječavanje srčanog infarkta ili šloga uzimaju se celog života.

6. Holesterol vratite u normalu

Držite holesterol i trigliceride koji čine ukupne masnoće u krvi pod kontrolom. Holesterol mora da je niži od 5,6 mmol/l, a trigliceridi od 1,9 mmol/l. Ako to ne uspijete dijetom, neophodno je uzimanje statina.

7. Neka šećer bude pod kontrolom

Držite šećer pod kontrolom, i to ispod 6,1 mmol/l, jer on ubrzava aterosklerozu i do 10 puta. Za toliko je povećan i rizik od srčanog infarkta.

8. Prestanite da pušite

Ako ste pušač, prestanite odmah da pušite, a ne sutra, jer sutra je skoro uvijek „malo sutra“.

9. Smršajte

Regulišite vašu težinu, jer višak kilograma povećava rizik od srčanog infarkta.

10. Volite nekoga!

Sreća i ljubav djeluju pozitivno, oslobađaju hormone, endorfine. Budite uvek pozitivni i s osmehom gledajte u budućnost. Ne biste vjerovali koliko pogled na život utiče na opšte stanje organizma! (novi.ba)

scroll to top