KARDIOLOG UPOZORAVA NA OPASNU GREŠKU: Tihi infarkt može da pogodi bilo koga, ali jedna grupa je u posebnom riziku!

6112860c-28c4-49f3-99c1-2b0d0a0a0a64-heartache-18460501280-815x458-690x480-1.jpg.pagespeed.ce_.m3kiej3x33.jpg

KARDIOLOG UPOZORAVA NA OPASNU GREŠKU: Tihi infarkt može da pogodi bilo koga, ali jedna grupa je u posebnom riziku!

Kardiolog specijalne bolnice za cerebrovaskularne bolesti dr Dejan Munjiza pričao je u Jutarnjem programu o dejstvu vrućine na srce, i objasnio kada su pacijenti u najvećem riziku od srčanog udara.

Dr Munjiza upozorio je i na tihi infarkt, koji najčešće pogađa jednu grupu ljud, a to su dijabetičari.

„Tihi infarkt je, u medicinskom smislu opasnosti za srce, isti kao i običan. Ali pošto se ne manifestuje bolom, zovu ga tihi ili nečujni. Najčešći je kod dijabetičara jer oni imaju oštećenje nervnih završetaka za bol, i oni neće osjetiti da imaju problem“, rekao je on.

A prepoznati problem na vrijeme je izuzetno važno, jer je smrtnost od infarkta najveća u prvih sat vremena nakon srčanog udara, ukoliko se hitno ne ode kod ljekara.

„Najveća je smrtnost u prvih sat vremena, srčano treperenje i poremećaji ritma mogu nastupiti brzo. To je kao kada nestane voda, nema je u cijeloj zgradi, ovdje srce prestane da pumpa i cijeli organizam ispašta zbog manjka kiseonika. Dio srca dovede do poremećaja ritma, koji zaustavi cijeli mišić“, rekao je on.

Ako ste već imali srčani udar, ugrađeni su vam pejsmejker ili stent, trebalo bi da se pazite ali morate i da znate da su ovo problemi koji ne ostavljaju iste posljedice na srce.

„Takvi pacijenti moraju se poštedjeti naglih promena, ne treba da izlaze iz klimatizovanog po ovoj vrućini. Ne smiju na 40 stepeni, ne bi trebalo da zaborave da piju tečnost, to su opšte preporuke. Veći je rizik nego ako neko samo ima povišen pritisak, kod hipertenzije nema oštećenja srčanog mišića uglavnom, nema ni kod svih koji imaju stentove. Ako ste imali infarkt, vi imate oštećenje srčanog mišića. Stent se vodi kao oštećenje arterije, dok oštećenje srčanog mišića dovodi do srčane slabosti. I ako se ne liječi na vrijeme, mišić radi prejako i brže se iscrpljuje jer ne može da ispumpa krv dovoljno brzo“, rekao je on,prenosi Mondo.

Za visok pritisak ne postoji univerzalni lijek, ali doktor kaže da se pacijenti uglavnom nauče na novi režim života, prilagođavanje terapije… Uglavnom.

„Pacijenti poslije dva, tri ciklusa nauče kako da se ponašaju. Ako imaju visok pritisak terapija se obično ljeti malo smanjuje, zbog pada pritiska. Svaki organ ima neku svoju rezervu, i kada su velike spoljne promjene ili virusne bolesti, organizam angažuje rezervu i troši je“, objasnio je on.

„E, tu je problem kod onih koji misle da su zdravi, a zapravo nisu, kada istroše rezervu oni su u opasnosti. Tek oni koji imaju hronične bolesti sigurno ne mogu tako lako da se prilagode nagloj promijeni“, rekao je Dejan.

Za visok pritisak ne postoji univerzalan lijek, iako bi većina voljeli da misle da postoji i tu prave opasnu grešku.

„Ne može se piti isti lijek, postoji ih mnogo s razlogom. Nije ista hipertenzija kao osnovna bolest, i krvni pritisak kao posljedica problema sa štitnom ili nadbubrežnom žlijezdom, bolesti bubrega… Sve to mora da se sagleda, nije isto ako imate oštećenu jetru ili nemate, mora se uzeti u obzir da li se lijek metaboliše u jetri ili bubrezima. A ne da uzimamo lijek koji uzima komšija, jer njemu baš prija“, rekao je on. (novi.ba)

scroll to top