STANJE U KOME MINUTI MOGU DA VAS DIJELE OD SMRTI: Ako primijetite ove simptome, ODMAH zovite Hitnu pomoć!

6236346a-b080-45b7-bc23-41800a0a0a64-218843-anafulaksa-shutter-ls-690x480-1.jpg.pagespeed.ce_.CvbYFp62pa.jpg

STANJE U KOME MINUTI MOGU DA VAS DIJELE OD SMRTI: Ako primijetite ove simptome, ODMAH zovite Hitnu pomoć!

Anafilaktički šok spada u jedno od težih medicinskih stanja i od presudnog je značaja brzo reagovati. A evo kako se javlja i zbog čega.

Teško je izdvojiti čovjeka koji tokom svog života nije imao bar neke alergijske tegobe, ali su one u najvećem broju slučajeva bile izuzetno blage i kratkotrajne. Međutim mali broj osoba izrazito sklonih alergijama su doživjele po život opasnu reakciju poznatu kao anafilaksija. Anafilaksija je izuzetno rijetka pojava ali je nešto češće prisutna u ljudi koji boluju od astme, ekcema, polenske kijavice itd….Evo šta je neophodno da znate o anafilaktičkom šoku.

Koji su simptomi?

Simptomi anafilaktičkog šoka se pojavljuju naglo, nakon svega nekoliko sekundi ili minuta, nakon izlaganja alergenu (substancija koja izaziva alergijsku reakciju). Ponekad se pojavljuje nakon 2 do 4 časa, a izuzetno rijetko i poslije 12 časova nakon izlaganja supstanci koja je izaziva. Bolesnik osjeća oticanje, svrab ili primijećuje osip po koži. Neki ljudi počinju da otežano dišu, da se guše ili postaju nesigurni. Ponekad se osjeća strah od bliske smrti. Izvjesna grupa ljudi primijećuje grčeve u trbuhu, mučninu ili proliv. Izvesni ljudi gube i svest.

Šta izaziva anafilaksiju?

Mnogo stvari može uzrkovati ovakvu reakciju. Među najčešće uzroke spadaju:

Lijekovi i to prije svega antibiotici –penicilin, aspirin i mnogi lijekovi protiv bolova, zatim kontrastna sredstva za snimanja u radiologiji.

Hrana prvenstveno riblji proizvodi, školjke zatim orasi, kikiriki jaja i voće.

Ujed insekata naročito osa, pčela i stršljena

Guma odnosno latex koji se nalazi u hiruškim rukavicama ili rukavicama u domaćinstvu

Kod koga je rizik za pojavu anafilaksije najveći?

Svako ko je već jednom preživeo anafilaktički šok je potencijalni kandidat da mu se takva reakcija ponovi. Osobe alergične na hranu (naročito na školjke, kikiriki i orahe) i astmatičari su sa povećanim rizikom za pojavu po život opasne anafilaksije. Ove osobe su posebno ugrožene jer je poznato da nemaju svakodnevnu potrebu da uzimaju anti-alergijske lijekove i često ne prepoznaju najranije simptome.

Koje su karakteristike anafilaktičke reakcije?

Alergijska reakcija počinje na mestu kontakta organizma sa uzročnikom-alergenom. Tako hrana koja je alergen izaziva peckanje, svrab ili metalni ukus u ustima kao i otok usana, jezika i ždrela. Ukoliko je riječ o ujedu insekta, pojavljuje se svrab i otok na mjestu ujeda. Generalizovana reakcija se može razvijati kao osip i crvenilo sa urtikama po cijelom tijelu koje svrbe. Lice i meka tkiva otiču, a disanje postaje otežano. Moguće je povraćanje, grčevi u stomaku, dijareja. Osoba postaje uznemirena, zvuci koje čuje dobijaju metalni prizvuk i osjeća kao da tone. Njen krvni pritisak počinje da pada. U tom momentu žrtva kolabira i gubi svest. Ovi simptomi se javljaju već nakon 5-15 minuta od konatakta sa alergenom, ali i nakon 2 sata. Razvoj i produbljivanje tegoba se može razvijati i satima nakon početka. Pojedine osobe nakon blage početne reakcije osjete spontano poboljšanje, ali se nakon 3-4 časa tegobe ponovo jave. Ovo se zove bifazična reakcija.

Kako spriječiti pojavu anafilaktične reakcije?

Ukoliko ste nekada imali ovakvu reakciju ili alergiju uopšte obavezno to napomenite svom lekaru ili stomatologu. Ukoliko znate i na šte se bili alergični to je informacija od velikog značaja. Izbjegavajte obradu ili konzumiranje hrane koja vam izaziva alergiju. Čak i male količine ovih supstanci mogu uzrokovati probleme. Uvijek pročitajte sadržaj na pakovanju hrane koju kupujete. Insistirajte da vam se u zdravstvenu knjižicu upiše podatak o alergiji. Konsultujte se sa svojim ljekarom o rizicima za alergiju prema suspstancama koje su slične ili srodne onoj koja kod vas izaziva alergiju. Potrudite se da vaši najbliži ukućani i prijatelji znaju na šta ste alergični i da znaju gdje su smješteni lijekovi u kući ili na poslu koje treba da vam daju i šta treba da rade tom prilikom. Ne zaboravite da uvijek sa sobom nostite neki od takvih lijekova kome nije prošao rok. O lijekovima koji bi vam koristili preporučujemo da se posavjetujete sa vašim ljekarom.

Šta preduzeti u slučaju reakcije?

Anafilaksija se mora urgentno lečiti jer se respiratorne tegobe i šok razvijaju veoma brzo. Ukoliko osoba primjećuje poremećaj svesti, nestabilnost, pritisak pada, ono što se može uraditi na ulici, u restoranu ili bilo gdje van bolnice je postaviti obolelog u ležeći položaj, podići mu donje ekstremitete iznad nivoa glave kako bi se poboljšalo vraćanje krvi u srce. To će za trenutak usporiti pad pritiska. Takvim pacijentima treba glavu okrenuti u stranu i što prije pozvati hitnu pomoć-ali napomenuti da mislite da je osoba možda sa znacima anafilaksije. Ukoliko je osoba bez svijesti, treba proveriti da li su usta i nos prohodni i ukoliko nisu izvaditi strana tijela (vještačke vilice, zalogaje hrane itd…) Nakon toga ih stavit na bok sa glavom takođe okrenutom u stranu. Izuzetak čine osobe koje su svjesne i imaju jak osjećaj gušenja. Njima treba pomoći da sjede. U najvećem broju slučajeva dalje liječenje može obaviti samo stručna ekipa koja dalje daje adrenalin, pronalazi i stavlja iglu u venu i transportuje oboljelog do bolnice. (novi.ba)

scroll to top