EVO KAKO DA PREPOZNATE PRAVI MED! PČELAR STANKO OTKRIO 4 ZNAKA: Ako ovo vidite – “uvalili” su vam teglu šećera

6120cc11-b724-466a-b819-42440a0a0a64-pcelar-690x480-2.jpg.pagespeed.ce_.el8xyBDKk5.jpg

EVO KAKO DA PREPOZNATE PRAVI MED! PČELAR STANKO OTKRIO 4 ZNAKA: Ako ovo vidite – “uvalili” su vam teglu šećera

Kako prepoznati pravi med i kada bi trebalo uzimati med da bi bio najzdraviji, objasnio je pčelar Stanko Rajić.

Stanko Rajić, predsjednik beogradskog Udruženja pčelara i pčelar sa višedecenijskim iskustvom, ispričao je u Jutarnjem programu da svi pravimo jednu grešku s medom.

Pčelar je detaljno opisao i nekoliko trikova uz koje ćemo znati da li je med pravi, ili smo dobili falsifikat pun šećera, i objasnio kako se uzima med da bi imao dobar efekat na zdravlje.

“Med se ne koristi kao lijek, već se uzima kad ste zdravi, on poboljšava imunološki odgovor organizma,” rekao je on najprije i otkrio da će prvi znak da sa samim medom nešto nije u redu biti cijena, jer tegla pravog meda ne može da košta nekoliko stotina dinara.

“Kod pčelara je cijena 1.200, u prodavnicama 1.500 do 1.700 dinara kilogram. Ima tegli na kojima piše da je med, cijena je 400, 500 ili 600 dinara, ali to nije med”, rekao je on.

“Ispod hiljadu dinara, ne prilazite tom medu, čak ni na pijaci. U prodavnici će biti još skuplji. Kažu ljudi, nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari, ali mi kao potrošači teško možemo da prepoznamo pravi i lažni med na prvi pogled. Ipak, postoji nekoliko pokazatelja”, rekao je on.

Lažni med ćete prepoznati, osim po cijeni, ako se ne kristališe i ako je providan. Ekstremniji način testiranja je da ga stavite u kašičicu i zapalite šibicom, ako se karamelizuje, “uvalili” su vam šećer.

“Obično ljudi kažu, ušećerio se med, prirodno mu je svojstvo da se kristališe. U zavisnosti od toga kakva je struktura, koliko ima polena, ako je kristalizovan, to je sto odsto pravi med”, rekao je on. Međutim, med se često kristalizuje tek kada nam dugo stoji, a ne bude takav već u prodavnici, pa ćemo teško prepoznati koji je kakav. Iako, podvlači Rajić, falsifikatori još uvijek nisu uspjeli da naprave lažni med koji će se kristalizovati.

“Prekidanje niti, odnosno viskozitet, nije baš jasan indikator. Ako se jasno providi kroz med, to je falsifikat, mora biti malo zamućen. Pogledajte nekoga kroz teglu, ako ga jasno vidite, to je falsifikat. U kašičicu ako stavite med i zapalite ga šibicom, i krene da se karamelizuje, pa to je sam šećer. Najbolje rešenje je da kupujete med od pčelara kojeg poznajete. Kao što kupujete kajmak na pijaci od osobe koju znate i vjerujete joj”, rekao je on.

Zašto je med sve skuplji?

Rajić navodi da je cena bagremovog meda skočila, i da je razlog za to u proizvodnji pogođenoj nepovoljnim vremenskim uslovima.

“Skuplji je bagremov med nego što je bio prošle godine, ima ga malo i tržište diktira rast cijene, to je svuda problem, ne samo kod nas. Mađari, koji su bili među najvećim proizvođačima meda, imali su katastrofalnu godinu za bagremovu pašu. Mi smo nešto ipak uspjeli. Rumuni, Hrvati, gotovo da ga nisu imali. Poradilo se na popularizaciji konzumacije, bagremov med je izuzetno kvalitetan i blag, rado ga uzimaju i djeca, pa se podigla i potražnja za izvozom”, rekao je on.

I sam proces proizvodnje meda trebalo bi da ide ukorak s vremenom, kazao je Rajić.

“Volio bih, kao pčelar, da cena proizvodnje pa samim time i meda bude niža. Manje je pčela i ove godine su na nekim nižim predjelima cvjetovi bagrema, odnosno zametak cveta, bili zamrznuti. I kada je došla paša, pored kiše i svega što se poklopilo, dobili smo nizak prinos. Pčelarim preko 30 godina, čitam knjige i slušam predavanja, svake godine se osjećam kao u prvom razredu. Bagrem navodno medi do 600 metara nadmorske visine, a ove godine se pokazalo da medi i do par stotina metara više. Moramo se prilagoditi, nije isto pčelariti danas ili prije 50 godina”, kazao je pčelar.

“Kilogram meda za izvoz je 6,5 ili 6,7 evra. Nažalost, uglavnom ga izvozimo u buradima i pokušavamo da poradimo na tome, taj kvalitetan proizvod se mora izvoziti u malim teglama. Vinar izvozi vino u flaši, onaj tamo u Njujorku traži vino sa određenog područja. Mi se zalažemo da se izvozi naš med, na kom jasno piše geografsko poreklo”, zaključio je on. (novi.ba)

Odgovori

scroll to top